Kuri uyu wa kabiri mu karere ka Burera hakozwe umuganda w’igitondo cy’isuku, wahuje abaturage bo mu murenge wa Gahunga n’ubuyobozi bw’akarere ka Burera. Ni umuganda wakorewe muri centre ya Gahunga, umuganda witabiriwe n’abaturage biganjemo abo mu kagari ka Kidakama bunganiwe n’abayobozi b’inzego z’ibanze bo mu murenge wa GAHUNGA mu tugari twose tugize uwo murenge ‘’Kuva kuri mudugudu ukagera ku murenge’’.
Umuganda watangiye saa moya za mugitondo, wakorewe mu kagari ka Kidakama; Watangijwe n’Umuyobozi w’Umurenge wa GAHUNGA, Bwana BUTOYI Louis. Ni umuganda witabiriwe n’abaturage mu ngeri zitandukanye, hari n’Umuyobozi w’akarere ka BURERA, Madame MUKAMANA Solina aherekejwe n’inzego z’Umutekano “Police na DASSO”; Umuyobozi wa RIB n’umukozi wa MAJ ku karere ndetse n’abakozi b’Umurenge wa Gahunga. Umushitsi mukuru yari Honorable Senataire UWERA Pelagie. Mu ijambo ry’ikaze Mayor yasuhuje abaturage beza b’Akarere ka Burera nk’uko asanze abita beza, yakira umushitsi kandi amwereka abaturage.
Nyuma y’umuganda hasuwe isoko rya GAHUNGA, Hon. Senateri UWERA Pelagie na Mayor BURERA baganirije abaturage bari bitabiriye umuganda w’igitondo cy’isuku; Abaturage baremye isoko ndetse n’abacuruzi. Bamwe muri aba baturage babajije ibibazo, aho byagaragaye ko abaturage bifuza kwegerezwa ibikorwa remezo ngo bibafashe gukemura no kuzamuka mu bipimo by’isuku n’isukura harimo n’isoko rishaje rikenewe gusanwa.
Umushitsi mukuru Honorable senataire UWERA Pelagie, yatangiye asobanurira abaturage inshingano z’Inteko Ishinga Amategeko imitwe yombi “Umutwe w’Abadepite n’uwa Sena”, arizo: “Sena ijya Impaka ku mategeko ikanayatora; Ishiraho Amategeko kandi ikagenzura imikoreshereze yayo, ifatanije n’abadepite kandi igenzura imikorere ya Guverinoma.” Yabwiye kandi abaturage ibisabwa ngo umuntu abe Umusenateri, harimo kuba yarize icyiciro cya kabiri cya kaminuza; Arengeje imyaka 40 kandi yarakoze mu nzego nkuru z’Ihihugu “Inararibonye”. Yabwiye abaturage ko mu gihugu hari abadepite 80; Tukagira Abasenateri 26, harimo 12 b’abagore na 14 b’abagabo.
Mu kiganiro n’abaturage yabijeje ko Leta yiteguye kubafasha no kubongerera ubushobozi kugira ngo nabo bagere ku gipimo gisatira abandi baturage, aho yabahaye urugero ko byibuze 80% by’abatuye umugi wa Kigali bafite isuku hose: K’umubiri; Aho bakorera ndetse n’aho batuye, yagize ati: “Isuku ni umuco wacu nk’abanyarwanda, bityo twese tugomba gukora ibishoboka byose kugira ngo umunyarwanda aho ari hose agire isuku haba k’umubiri we; Aho akorera n’aho atuye ariko cyane cyane ahahurira abantu benshi ‘Isoko; Ku mashuri; Ku nsengero ndetseg no kubitaro’ bikaba akarisho”.
Akomeza abigisha ko isuku ari isoko y’ubuzima, ababwira ko kugira ngo umuntu agire ubuzima bwiza agomba gukaraba, bitagarukira ku gukaraba gusa ko hari n’ibindi bikenewe kwitabwaho harimo isuku yo mu kanwa ‘amenyo’; Inzara n’umusatsi kubice byose by’umubiri mukitunganya.
Yakanguriye abaturage kwirinda amakimbirane mu miryango; Gushishikarira umurimo; Kwirinda ibiyobyabwenge n’ibindi byaha byo nzitizi zibabuza kwiteza imbere.
Honorable Senateri UWERA Pelagie mu ruzinduko rwe byagaragaye ko yari yazirikanye gusura akarere ka BURERA, aho yakomeje urugendo asura ikigo ndera buzima cya GAHUNGA agezwaho ibikenewe mu rwego rwo guteza imbere Isuku n’Isukura kuko umwanda utera indwara zitandukanye harimo inzoka n’impiswi zikunze kugaragara cyane mugihe cyimvura. Urugendo rwe yarusoreje mu gusura abaturage bo mu tugari twa BURAMBA na NYANGWE two mu murenge wa Gahunga, mu nteko y’abaturage yabereye muri centre ya KANYIRAREBE. Aha naho afatanyije n’izindi nzego yakomeje guhugura no gukangurira abaturage kwita ku isuku no kubana neza mu miryango.
Mu nteko y’abaturage kandi abaturage baganirijwe ku gukomeza kwibungabungira umutekano no kwitabira ibikorwa bibateza imbere, birinda ubusinzicyane cyane muri iyi minsi mikuru.
Abaturage baganirijwe n’Umuyobozi w’urwego rw’Umutekano, CIP Jonson RUTAYISIRE, abakangurira gukomeza kwicungira umutekano birinda ibiyobyabwenge; Bashishikarira umurimo no kubana neza mu muryango kandi bafasha abana babo kujya ku ishuri kuko hari igihe byagiye bigaragara ko hari abana batereranwe n’ababyeyi babo bakishora mubikorwa by’uburembetsi bataye ishuri. Nawe yagarutse ku kamaro k’isuku, abwira abaturage ko isuku ari ngombwa hose.
Umuyobozi wa polisi yakomeje abizeza ko nk’urwego rw’umutekano bazakomeza gukora ibishoboka byose ngo umunyarwanda aho ari hose agire umutekano ariko asaba abaturage ko bagomba kwicungira umutekano batanga amakuru ku kintu cyose babona kibahungabanyiriza umutekano, yagize ati: ”Turahari kugira ngo umutekano w’umuturage cyane umunyarwanda ugende neza, umuturage wacu aho ari hose yumve atekanye kandi atere imbere kurushaho ndetse n’Igihugu, maze twese hamwe twiyubakire u Rwanda twifuza.’’ Yakomeje asaba Abaturage kugira ibyishimo ariko birinda ko kwishima byabaganisha mu gukora ibyaha.
Muri ya gahunda y’Akarere ka BURERA ya “DUHARI KU BWANYU”, abaturage bahawe umwanya ngo batange ibitekerezo ku kiganiro bahawe ku isuku n’isukura ndetse n’ibindi bibazo bibabangamiye, ibibazo byose byagarukaga kugushimira Ubuyobozi bw’Inzego z’Ibanze badahwema kubegera ndetse no kubazanira abashitsi mu nzego zitandukanye, maze muri rusange basaba kwegerezwa ibikorwa remezo bibafasha kunoza isuku yabo, dore ko byagiye bigaragara kenshi ko mu karere k’amakoro isuku yaho igoranye kubera imiterere y’ubutaka bwabo cyane ko ari buto.
Bifuje ko bahabwa aho gukusanyiriza imyanda, bakubakirwa ama kontineri asakaye abafasha gutandukanirizamo imyanda ibora n’itabora kuko imyanda isanzwe ikusanyirizwa mu mifuka igaterekwa ahantu, yanyagirwa ikabateza umunuko kandi uwo munuko ukurura amasazi ndetse ayo masazi akabatera no mungo zabo.
Bifuje kandi ko bahabwa ubufasha mu makoperative yabo nk’amafaranga atangwa muri Revenue sharing, bakagenerwa iyinjira mu bikorwa by’isuku n’isukura. Hari ikibazo cyagarutsweho cy’indwara zikururwa n’umwanda “Inzoka n’impiswi”, zigaragara cyane mu bihe by’imvura. Ahanini biterwa no gukoresha amazi yo mu bigega bimaze igihe bitozwa, aha niho abaturage bahera basaba ko bahabwa ubufasha n’inzobere zibafasha koza ibigega. Kuri iki kibazo abaturage basobanuriwe ko inkunga zitangwa na RDB nka Revenue sharing zifite uko zitangwa mu bikorwa byateguwe, bityo ko bisaba ko hategurwa umushinga ugatangwa muri RDB bakawigaho babona ari ngombwa ugaterwa inkunga.
Nk’ibisanzwe Mayor Burera yasoje ashimira abaturage beza b’Akarere ka Burera, abashimira ko bitabira gahunda za Leta ariko abagira inama ku mwitwarire y’iminsi mikuru no kuzasoza umwaka neza kandi bakazatangira umwaka wa 2026 amahoro bakomeza kugaragaza imyitwarire myiza, abibutsa kudasesagura; Kubahiriza amasaha yo gufungura utubari mu rwego rwo kwirinda ubusinzi anongera kubibutsa kwizigamira muri EJOHEZA.









Yanditswe na MANIRAGUHA Ladisilas.

